Kada se u stomaku pojavi iznenadno peckanje, kiselo podrigivanje ili ona dobro poznata, neugodna gorušica, većina ljudi automatski poseže za namirnicom koju gotovo svako domaćinstvo ima u kuhinjskom ormariću – sodom bikarbonom. Natrijum-bikarbonat slovi za jedan od najstarijih i najdostupnijih kućnih pripravaka za neutralisanje želuca, ali postavlja se pitanje: da li je njena upotreba uvijek bezopasna i da li je koristimo na pravi način?
Iako nam ovaj jednostavan bijeli prah može dati trenutno olakšanje, stručnjaci i narodni savjetnici upozoravaju da s njom treba postupati vrlo oprezno, jer neodgovarajuća upotreba može donijeti više štete nego koristi.
Kako soda bikarbona djeluje u našem organizmu?
Po svojoj hemijskoj prirodi, natrijum-bikarbonat spada u grupu antacida. Kada dospije u želudac, on stupa u brzu reakciju sa viškom želudačne kiseline, neutralizirajući je i privremeno smanjujući njenu kiselost.
Zahvaljujući tom procesu, soda može vrlo brzo ublažiti:
Povremenu gorušicu i osjećaj vatre iza grudne kosti,
Nelagodu nakon preobilnog ili premasnog obroka,
Kiselo podrigivanje i blagi pritisak u gornjem dijelu stomaka.
Međutim, važno je naglasiti da ovo djelovanje ima privremen karakter. Soda bikarbona ne otklanja uzrok nastanka kiseline, niti liječi stanja poput gastritisa ili čira. Štaviše, tokom njene reakcije sa kiselinom u želucu oslobađa se gas, što kod pojedinih osoba može izazvati dodatnu nadutost, grčeve ili pojačano podrigivanje.
Zašto opštepoznata “pola kašičice” nije uvijek sigurna doza?
U narodu se često savjetuje da se pola kafene kašičice sode bikarbone rastvori u čaši vode i popije. Ipak, ljekari naglašavaju da ova količina ne može biti univerzalna mjera za svakoga.
Glavni razlog leži u tome što natrijum-bikarbonat sadrži visok nivo natrijuma. Osobe koje već unose dosta soli kroz hranu ili imaju zdravstvene restrikcije moraju biti izuzetno oprezne. Također, ukoliko se koristi u prahu, neophodno ju je u potpunosti i ravnomjerno rastvoriti u tečnosti, te se nikada ne smije uzimati u većim količinama s uvjerenjem da će “djelovati brže i jače”.
Ko bi obavezno trebao izbjegavati sodu bikarbonu?
Zbog velike količine natrijuma i uticaja na ravnotežu u organizmu, soda bikarbona nikako nije pogodna za svakoga. Poseban oprez i konsultacija s ljekarom obavezni su za:
Osobe s povišenim krvnim pritiskom (natrijum može dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem i podići pritisak).
Srčane bolesnike i osobe sklone zadržavanju tečnosti i oticanju nogu.
Bubrežne bolesnike, jer njihovi organi teže izbacuju višak soli i minerala.
Trudnice i dojilje, kojima se generalno ne preporučuje upotreba sode bez izričitog odobrenja stručnjaka.
Također, moramo voditi računa da koristimo isključivo onu sodu koja je namijenjena za ljudsku ishranu (prehrambenu upotrebu), a nikako tehničke preparate namijenjene za čišćenje kuće.
Prirodne alternative i promjena navika
Kada se gorušica javlja samo s vremena na vrijeme, umjesto instant rješenja iz kuhinje, često je mnogo efikasnije korigovati životne navike:
Unosite manje, ali češće obroke umjesto jednog obilnog.
Izbjegavajte lijeganje ili spavanje najmanje tri sata nakon jela.
Smanjite unos pržene, masne i previše začinjene hrane, kao i gaziranih pića i kofeina.
Kada je vrijeme za posjetu ljekaru? Ukoliko se gorušica i bolovi u stomaku javljaju gotovo svakodnevno, traju duže vrijeme, ili su praćeni otežanim gutanjem, nagłym gubitkom težine i mučninom, nemojte se oslanjati na kućne metode već obavezno zatražite stručni medicinski savjet.